Nož

Promišljanja nakon pokušaja ubojstva

Na pisca Salmana Rushdieja, autora danas svjetski slavnog romana Sotonski stihovi, ajatolah Homeini 1989. godine bacio je fetvu – poziv na njegovo ubojstvo zbog uvrede islama i proroka Muhameda. Time je službeno otvoren lov na čovjeka, a Rushdie će četvrt stoljeća provesti skrivajući se, pod policijskom zaštitom.

U međuvremenu, napisao je još niz rado čitanih, nagrađivanih i široko prevođenih knjiga, preselio se u New York i polako opet počeo sudjelovati u javnom životu. Snaga je fetve, činilo se, izblijedjela. A zatim ga je, 12. kolovoza 2022. godine, njezina sjena već posve neočekivano stigla u idiličnom američkom univerzitetskom gradiću, i tek čudom nije ga stajala života. U 27 sekundi dugom napadu nožem ga je 12 puta po čitavom tijelu izbo mladi, na internetu radikalizirani američko-libanonski musliman. Ostavši bez oka i s višestrukim po život opasnim ozljedama, pisac je preživio. I svoje iskustvo opisao u ovoj iznimnoj memoarskoj knjizi, priči koja se iz opisa smrti premetnula u sagu o ustrajnom, prkosnom, svega vrijednom životu. Protiv fundamentalizma svih vrsta, u bitci za slobodu govora i slobodu općenito, pomogla mu je moćna saveznica ‒ ljubav. Da, ovo je, prije svega, priča o ljubavi.

Vir: vbz.hr

O avtorju

Salman Rushdie (1947., Bombay) objavio je šestnaest romana (Grimus, Djeca ponoći, Sram, Sotonski stihovi, Harun i More Priča, Maurov posljednji uzdah, Tlo pod njenim nogama, Bijes, Klaun Shalimar, Firentinska čarobnica, Luka i vatra života, Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći, Zlatna kuća, Quichotte, Nož), zbirku kratkih priča i četiri zbirke eseja; suautor je antologije suvremene indijske književnosti Mirrorwork.
Djeca ponoći dobila su Bookerovu nagradu 1981., Booker of Bookers 1993. te 2008. Best of the Booker. Maurov posljednji uzdah dobio je 1995. Whitbreadovu nagradu, a 1996. nagradu Aristeion za književnost Europske unije. Godine 2007. Salman Rushdie dobio je naslov viteza za doprinos književnosti. Član je Kraljevskog udruženja književnika i nosi titulu Commandeur des Arts et des Lettres. Član je Američke akademije umjetnosti i književnosti i trenutačno predaje kao gost na Sveučilištu u New Yorku.

vir: Vuković&Runjić