Hiljadudevetstošezdesete

Boris Dežulović, BILI LIBAR 2
Bili libar 2
7 decembra, 2023
Pita moja mama imate li jedno jaje, Tisja Kljaković Braić
Pita moja mama imate li jedno jaje
20 decembra, 2023
Show all

Hiljadudevetstošezdesete

Spletna cena: 24,00 EUR

Redna cena: 26,00 EUR

Avtor: Krleža, Miroslav

ISBN: 978-953839811-7

Založba: Fraktura, Zagreb
Leto izdaje: 2022
Vezava: trda vezava
Format: 150 x 215 cm
Obseg:  312 strani

Na zalogi

Opis

Krležine Hiljadudevetstošezdesete knjiga je priređena iz objavljenih fragmenata piščeva dnevnika, neobjavljene dnevničke građe iz rukopisne ostavštine te kontekstualnih predložaka, također većim dijelom preuzetih iz rukopisne ostavštine.
Prvo poglavlje, Dnevnik, čini niz kronološki raspoređenih cjelina preuzetih iz pete knjige Dnevnika sarajevskog izdanja. U drugom poglavlju, Građa, uvrštena su tri segmenta iz ostavštine. Sva tri su dnevnička proza, prva dva se prvi put objavljuju, a treći je fragment iz Zapisa sa Tržiča. U trećemu poglavlju, Kontekst, uvršteni su Krležini tekstovi koji, osim u završnom segmentu preuzetom integralno iz dnevnika (1968.), nisu dnevnička proza po sebi, ali se, pa čak i po datacijskom alatu s njome prožimaju.
Viktor Žmegač podcrtava da se kod Krleže očituje povijesna znatiželja piščeva, “osobito u marginalijama o svjetskim zbivanjima na temelju vijesti u novinama i radiju”. Taj “budni suvremenik” čiji je “pogled bez iluzija” kolažira moćnu fresku s kontrapunktiranim svijetom snova, signiranih proročkom predanošću. Krleža je, kaže mađarski tumač njegova autorskog mehanizma Spiró György, “romansijer koji razmišlja na dramski način”, eseji su mu poezija, a dnevnik,

Dnevnik je jedan od najboljih romana XX. stoljeća.” – Vlaho Bogišić (vir: www.fraktura.hr)

O avtorju

Miroslav Krleža (1893. – 1981.), hrvatski je pisac, erudit i enciklopedist, kulturni reformator. U književnost je ušao kao pjesnik, zapažena je već prva njegova zbirka Pan (1915.). Sve do Balada Petrice Kerempuha (1936.), izvedenih u jedinstvenoj govornoj matrici oživljene figuracije kajkavskog jezika, objavljuje niz pjesničkih ciklusa povezanih u nekoliko knjiga. Nakon što i na pozornicu pokušava izaći s avangardističkim jednočinkama, tzv. legendama, prožetim također lirskim patosom, afirmaciju kao dramatičar stječe prvo socijalno angažiranim sižejima (GalicijaGolgotaVučjak), da bi potom glembajevskim ciklusom (U agonijiGospoda GlembajeviLeda) postavio svojevrsni zlatni rez nacionalne dramaturgije. Tim je dramama komplementarna proza o Glembajevima, novelistički fragmenti, kakvi u žanrovskom pogledu čine cjeline i s dva prethodna niza, tzv. domobranskim ciklusom koji uz Galiciju obuhvaća i novele iz zbirke Hrvatski bog Mars, odnosno tzv. jakobinskim ciklusom strukturiranim u novelističkoj zbirci Hiljadu i jedna smrt. Nakon što je početkom 1930-ih uobličio središnji tekst svoje proze, roman Povratak Filipa Latinovicza, posvećuje se romanesknoj formi (Na rubu pametiBanket u BlitviZastave), premda ne odustaje ni od dramaturgije, pa se uz prerade javlja i novim naslovom Aretej (1959.). S književnim u užem smislu neodvojivu cjelinu čine putopisni naslovi (Izlet u Rusiju), polemički (Moj obračun s njimaDijalektički antibarbarus) i esejistički naslovi o kulturnim i političkim problemima (Deset krvavih godinaEvropa danas), o umjetničkim pojavama i praksama, te opsežne dnevničke, studijske i memoarske cjeline (Djetinjstvo u Agramu), varijacije na teme iz nacionalne kulturne baštine, marginalije uz enciklopedijske tekstove koje je redigirao, sve do knjiga razgovora sa suvremenicima (Predrag Matvejević, Josip Vaništa, Enes Čengić, Anđelko Malinar).

Više na: https://fraktura.hr/autori/miroslav-krleza